Brza moda iliti kako su krpice zatrpale naš svijet

Written by admin

Sjeća li se itko još odjeće koju smo nosili kao mali? Prvo ju je nosila moja rođakinja, onda ja, pa moja sestra, a u nekim gender-neutral slučajevima, i moji bratići poslije nje. Odjeća je bila kvalitetno izrađena i nije bilo potrebe za kupnjom nove. U to vrijeme nije ni bilo tolike ponude. Brza moda (eng. fast fashion) je to sve promijenila – na bolje ili gore – ti procijeni.

Brza moda

Brza moda je rezultat kapitalizma i konzumerizma. Danas imamo puno više izbora, s time i puno više iskušenja jer smo stalno okruženi novim kolekcijama. Jesi li se ikada zapitala zašto svaki put kada dođeš u Zaru nađeš nove stvari? Zato što je to politika poslovanja brze mode. Konstantna rotacija robe, rasprodaja preostalih primjeraka, uvijek novi, ljepši, poželjniji komadi kojima teško možeš odoljeti. Rezultat toga je slabija kvaliteta robe i s time i njezin kraći životni vijek, te konstatna potreba za novim komadima odjeće.

brza moda

Kakav utjecaj ima brza moda na okoliš?

Poguban. Modna industrija je drugi najveći zagađivač okoliša nakon naftne industrije. Godišnje se proizvede 2 milijarde traperica, a za 1 par je potrebno 7000 litara vode. Za proizvodnju jedne majice je potrebno 2700 litara vode, koliko jedna osoba popije u 900 dana! Sveukupno se godišnje proizvede oko 80 milijardi odjeće godišnje, a 60 milijardi kvadratnog metra tkanine ostane neiskorišteno u procesu proizvodnje. Reciklira se tek jedna četvrtina odjeće, a ostalo završi na smetlištu.

Današnja odjeća sadrži i štetne kemikalije, kao što je olovo. Ono je povezano s povišenim stopama neplodnosti kod žena i rizikom od srčanih bolesti i visokog tlaka. Znanstvenici se slažu da ne postoji sigurna količina olova. Nažalost olovo je samo jedna od štetnih tvari koje su pronađene u odjeći proizvođača brze mode. Osim što te tvari dolaze u direktni doticaj s našom kožom (a znamo sve što ima kontakt s kožom u roku od nekoliko sekundi ulazi u naš krvotok), one se i ispuštaju u vodu pri pranju robe te ako završe u rijeci kao otpad.

brza moda

Potrebno je obratiti i pozornost na materijal od kojeg je odjeća napravljena. Sintetika se ne može razgraditi, što znači da jednom kada bacimo nešto od sintetike ono će zasigurno na neki način ispuštati štetne tvari bilo u zrak ili vodu. U zadnje vrijeme se sve više sintetičkih vlakana može pronaći u ribi, što predstavlja opasnost i za nas a i za životinje koje se hrane ribom. Pamuk, pogotovo organski, se čini kao najbolja opcija, ali treba obratiti pozornost da se pri uzgoju pamuka troši puno vode.

Što mogu napraviti?

Možda sam te zaprepastila ovim činjenicama, ali u praksi nije sve tako sivo. Samo prije 50 godina, potrošačke navike su bile drugačije, kupovalo se tri puta manje, a to je utjecalo i na potražnju te proizvodnju odjeće. Ono što ti možeš napraviti je razmisliti prije svake kupnje: treba li ti stvarno taj komad odjeće, uklapa li se u ostatak tvoje garderobe, kakve je kvalitete? Ukoliko se radi o robi na sniženju, zapitaj se bi li platila punu cijenu za taj komad odjeće. Osim toga, ponekad je pametnije platiti nešto više, ako znamo da će nam i duže trajati. Ulaži svoj novac u klasične komade, koji će uvijek biti u modi i koje ćeš moći kombinirati na više različitih načina.

Doniranje je odlična stvar. Sigurno postoji netko tko bi bio sretan s tvojim starim kaputom. Recikliranje je također dobro riješenje. Po Hrvatskoj možeš pronaći kontejnere za tekstil, a u nekim trgovinama možeš zamijeniti svoju staru odjeću za određeni popust. No, čarobno riješenje je ipak manje kupovati. Ponekad se neke stvari ne moraju odmah baciti, nego ih jednostavno možeš popraviti ili prenamijeniti za nešto drugo. Počni razmišljati o modi kao nečem održivom, iznosi svoju odjeću, kupuj kvalitetno, pronađi različite načine nošenja jedno te iste stvari. Sjeti se koliko se stvari vratilo u modu nakon samo par godina!

brza moda

Kada ti je stvarno potrebno nešto novo potraži alternative popularnim lancima brze mode. U zadnje vrijeme se otvara sve više trgovina, gdje se prodaje odjeća proizvedena u Hrvatskoj. U second hand trgovinama također možeš pronaći nešto očuvano i vrijedno tvojih novaca. Postoje i etički brendovi (eng. ethical brands), koji odjeću proizvode na održivi način pogodan za okoliš i u sigurnim i etičkim uvjetima za svoje radnike. Naposljetku, uvijek možeš i pokušati sašiti nešto sama! 🙂

Prateći ove savjete ne samo da ćeš uštedjeti novac i prostor u svom ormaru, nego ćeš se i bolje osjećati u svojoj odjeći znajući da si barem malo pridonijela očuvanju naše planete.

Sljedeći post iz #TjedanOsviješteneMode:

True Cost – prava cijena odjeće

Comments: 2

  1. Odličan post! Slažem se sa svime. Činjenica je, koje mnogi od nas nisu svjesni, da ionako nosimo 30-ak % odjeće koju posjedujemo. Pa zašto tih 30 % ne bi bila jedina odjeća koju posjedujemo, i to bolje kvalitete? Jednako tako, mnogi još uvijek nisu svjesni da se u trgovinama rabljenom odjećom za malo novaca može pronaći odjeća koja je izuzetno kvalitetna. Treba zaboraviti na predrasude i baciti se u prekopavanje štendera s rabljenom odjećom- ne samo da ćemo uštedjeti novac, nego i vrlo vjerojatno, nositi kvalitetniju odjeću od one koju bismo si mogli priuštiti u nekom od high street brandova. Svi kojima treba savjet ili ohrabrenje, pročitajte https://goo.gl/VJR9E8.

    • admin says:

      Hvala Divo na pametnom komentaru 🙂
      Sad si mi započela temu koja je namijenjena sutrašnjem postu, ali što više materijala za informiranje to bolje! Do čitanja!

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *